Vozila sadašnjosti i budućnosti

Automoto industrija se okrenula novim i inovativnim tehnologijama te razvija usluge o kojima smo prije desetak godina mogli samo sanjati i gledati u filmovima. Elekrična vozila, leteći automobili i autonomna vožnja (vožnja bez vozača) polako postaju svakodnevnica.

Razvoj autonomije vozila

Mnoga istraživanja provode se s naglaskom na upravljačkim funkcijama i algoritmima koja će olakšati upravljanje ili ga preuzeti u potpunosti, omogućavajući time putniku da nakon unosa željene destinacije neometano uživa u prijevozu. Uzimajući u obzir čovjeka koji nije determinizirani stroj i ne može savršeno brzo obrađivati velike količine podatka, te kao uzročnika nastanka prometne nesreće, zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, umora, nedovoljne pažnje na cestama i slično jasno je da se razvojem autonomnih vozila povećava i sigurnost prometa. Ako bi autonomna vozila zaista zaživjela mogli bi i zamisliti promet bez signalizacije.  Omogućila bi nam prometni sustav koji je savršeniji, a pod time se misli efikasniji, brži i fluidniji što i je cilj razvoja prometnog sustava.

 

 

Razine autonomije vozila

U Sjedinjenim Američkim Državama 2013. godine NHTSA (engl. National Highway Traffic Safety Administration) klasificirala je razine autonomije cestovnih motornih vozila. Danas se ona primjenjuje u cijelom svijetu i postala je svojevrstan referentni faktor za kategorizaciju razine autonomije pojedinih cestovnih vozila. Razina autonomije svakog vozila može se podijeliti u pet kategorija. NHTSA definira pet stupnjeva autonomije, počevši od razine 0 do razine 4.

  • Nulta razina autonomije je ne autonomna razina, vozač u potpunosti kontrolira upravljanje vozilom. Vozačeva kontrola podrazumijeva upravljanje kočnicama, upravljačem, papučicom pogonske snage u svakom trenutku.
  • Prva razina autonomije uključuje jednu ili više specifičnih upravljačkih funkcija. Takvi primjeri uključuju elektronsku kontrolu stabilnosti ESP (engl. Electronic Stability Control), sustave protiv blokiranja kotača ABS (engl. Anti-lock Braking System), sustave za poboljšanje stražnje preglednosti (engl. Blind Spot Information System).
  • Druga razina uključuje autonomiju za barem dvije primarne kontrolne funkcije vozila, koje rade kooperativno kako bi vozača oslobodile od upravljanja tim funkcijama. Primjer je sustav za adaptivnu prilagodba brzine (engl. Adaptive Control Speed) u kombinaciji sa sustavom praćenja (ne prelaska) bijele kolničke trake LWDS (engl. Lane Departure Warning System).
  • Vozila koja posjeduju treću razinu autonomije su sposobna od vozača preuzeti potpunu kontrolu nad svim sigurnosnim funkcijama vozila u određenim kritičnim trenucima, u takvim situacijama od vozača se očekuje gotovo potpuno oslanjanje na autonomno vozilo. Zbog toga vozač mora biti pripravan za povremenu kontrolu, ali s dovoljno vremena za siguran prijelaz na njegovo upravljanje. Na primjer, vozilo će upravljati vožnjom, no ako sustav nema dostatnu podršku senzora koji mu omogućuju upravljanje preuzeti će je vozač. Google automobil primjer je ove razine, „polu-autonomnog” vozila.
  • Četvrta razina podrazumijeva potpuno autonomno vozilo: vozilo je dizajnirano za provedbu svih kritičnih operacija i prati uvjete na prometnici tijekom čitave vožnje. Ovakav oblik vožnje zahtjeva od vozača unos željene rute ili destinacije, ali ne zahtijeva nikakve ostale sposobnosti za upravljanje vozilom niti u jednom trenutku vožnje. Ovakva vozila sposobna su prometovati i bez prisutnosti ljudi.

 

 U našoj kategoriji Automobili sadašnjosti i budućnosti pratite najnovije vijesti iz područja automotiva.

 

Još uvijek čekamo potpuno autonomno vozilo. U sljedećem videu objašnjeno je kako tokvo vozilo “vidi” cestu.